Jeste li tijekom teniskog proklizavanja osjetili oštru bol u donjem dijelu stopala? Možda ste prilikom doskoka na košarci osjetili neugodan ‘rez’ u sredini stopala? Bavite li se rekreativnim ili profesionalnim trčanjem i već neko vrijeme osjećate bol oko pete ili središta stopala, što vam otežava normalne treninge? Ujutro, pri prvom koraku, osjećate bol u svodu stopala? Pojačava li se ta bol nakon intenzivnih aktivnosti poput treninga, brzog hodanja, planinarenja ili drugih sportskih aktivnosti? Ili se možda javlja nakon dužeg razdoblja neaktivnosti, primjerice, nakon dugotrajne vožnje autom? Ako su neugoda i bol prisutni na unutarnjoj strani pete, moguće je da imate plantarni fasciitis.
Postoji puno stanja koja mogu izazvati bol u području pete ili stopala, a plantarni fasciitis jedan je od najčešćih. Plantarna fascija je anatomska struktura na svodu stopala koja „povezuje“ prste i petu, a plantarni fasciitis bolni je upalni proces koji zahvati plantarnu fasciju tako što uzrokuje bol na području pete i svoda stopala.
Planta zapravo predstavlja donji dio stopala (svod), fascija je tanko čvrsto vezivno tkivo puno receptora, a -itis je oznaka za upalu. Laički rečeno, plantarni fasciitis je upala tankog čvrstog vezivnog tkiva na donjem dijelu stopala.
Često nam se javljaju osobe kod kojih ovo stanje traje godinama prije nego se odluče nešto poduzeti po tom pitanju. Čekaju da bol prođe i često se simptomi poboljšaju pa nestanu samo kako bi se nakon nekog vremena ponovno vratili zatvorivši tako jedan začarani krug kojemu naizgled nema kraja.
Naime, plantarni fasciitis je sindrom prenaprezanja koji izaziva upalu i degenerativne promjene („deformaciju“) plantarne fascije na njezinom hvatištu na petnoj kosti (kalkaneusu). Plantarna fascija ima veliku ulogu u normalnoj biomehanici stopala tako što apsorbira sile i pomaže u održavanju svoda stopala (1) i zato su njezin integritet i normalna funkcija ključni za normalan hod.
Što su sindromi prenaprezanja?
Općenito rečeno, sindromi prenaprezanja su stanja koja nastaju kao posljedica dugotrajnih i ponavljajućih mikrotrauma koje uzrokuju prenaprezanje tkiva.
Zamislimo to ovako, često se u narodu kaže da tiha voda brege dere. Voda kada prolazi, malo pomalo, vrlo sporo sebi napravi put kroz zemlju promijenivši ju u odnosu na to kakva je bila prije i tako ubrzo gdje je nekad bila suha zemlja sada teče potok. Sindromi prenaprezanja imaju vrlo slični princip- malo po malo određeni pokreti uzrokuju mikro-oštećenja tkiva koji se s vremenom više ne uspiju reparirati i kao posljedica toga dolazi do degenerativnih promjena.
Tkivo samo po sebi ima sposobnost oporavka i kad si prst porežemo papirom, on će se zacrveniti, boljeti i možda malo nateknuti (doći će do upalnog procesa). No, nakon nekoliko dana upala će se povući i ranica će zarasti. Slični procesi će nastati i kad se upali plantarna fascija.
Zamislimo sada da mi svaki ili svaki drugi dan na istom mjestu „kopkamo ranu“ i zarežemo taj isti prst. On će nas neprestano boljeti i stalno će biti crven i natečen. Nakon nekog vremena, ako ono što uzrokuje smetnju ne otklonimo, ta mala ranica može postati kronična i izazvati velike defekte koji mogu ometati aktivnosti svakodnevnog života, profesionalne i sportske aktivnosti.
Tako je i s plantarnom fascijom. Ako joj ne omogućimo uvjete da normalno zaraste problemi se mogu razvući u nedogled.
Koliko je plantarni fasciitis često stanje i zašto nastaje?
- najčešće se pojavljuje između 40. i 60. godine (2)
- otprilike jednaka zastupljenost kod muškaraca i žena (2)
- prisutan i kod sportaša i u općoj populaciji (3)
- prisutan u svim sportovima (3)
- najveća zastupljenost kod osoba koje se bave trčanjem (rekreativno ili profesionalno) s incidencijom između 5% i 10% (3) i prevalencijom od 2% do 17.5% (4)
Veću vjerojatnost za nastanak planatarnog fasciitisa mogu izazvati između ostalog povišeni indeks tjelesne mase (body mass indeks- BMI), znači povećana kilaža, starenje, nošenje tereta i dugotrajno stajanje (1), ali i neadekvatna obuća, promjena terena i bavljenje sportom na različitim podlogama u kratkom vremenu (umjetna trava, zemlja, beton,…).
Koji su najčešći simptomi?
Najčešći simptom koji se pojavljuje prilikom ovog stanja i koji je glavni uzrok za traženje pomoći je bol.
Kod sindroma prenaprezanja specifično je da se bol javlja
- u početku samo kao zatezanje.
- nakon nekog vremena prilikom pasivnog i aktivnog istezanja
- prilikom kontrakcije protiv otpora
- nakon normalne kontrakcije
- i na kraju prilikom palpacije i mirovanja.
Specifično za plantarni fasciitis, bol se javlja u području pete i svoda stopala. Bol je vrlo često prisutna odmah ujutro prilikom prvih koraka kad osoba tek ustane iz kreveta. Također, bol bude često prisutna nakon nekih sportskih aktivnosti kao što su trening ili trčanje. Može nestati nakon zagrijavanja, ali se onda opet može pojaviti pred kraj treninga (4). Nerijetko dođe do boli i nakon dugog vremena neaktivnosti kao što je vožnja u autu ili pak nakon dugog vremena stajanja.
U rijetkim slučajevima događa se parcijalna ruptura plantarne fascije koja je izrazito bolna i zahtjeva nošenje posebne čizme i potpuno rasterećenje stopala na određeno vrijeme.
Pucanje ili rupturu plantarne fascije dijagnosticiramo s magnetskom rezonancom (MR-om).
Mjesto gdje plantarna fascija rupturira (puca)
Koja je uloga plantarne fascije?
Da bismo shvatili na kojem principu tretiramo upalu plantarne fascije, moramo najprije pobliže shvatiti njezinu ulogu u biomehanici hoda.
Plantarna fascija može se zamisliti kao čvrsta, ali savitljiva „cerada“ koja prekriva svod stopala. Njezina funkcija podsjeća na gumu automobila – mora biti dovoljno napeta da podnese težinu tijela, ali istovremeno i dovoljno elastična kako bi se prilagodila neravnim terenima i različitim pokretima.
Zamislimo plantarnu fasciju kao savitljivu opnu koja balansira između napetosti za održavanje svoda stopala i fleksibilnosti potrebne za svakodnevne aktivnosti. Poput opruge, ona mora biti čvrsta da pruži podršku, prilagodljiva kako bi apsorbirala sile, te elastična kako bi se prilagodila raznolikim površinama po kojima hodamo.
Osim toga, uloga plantarne fascije može se usporediti i s funkcijom amortizera u automobilu – neprestano apsorbira sile i opterećenja koja nastaju pri svakom koraku. Zahvaljujući tim svojstvima, plantarna fascija igra ključnu ulogu u stabilnosti i pokretljivosti naših stopala.
Neka istraživanja pokazala su da plantarna fascija nema ulogu samo u održavanju longitudinalnog svoda stopala već, budući da je puna receptora, ima i ulogu u perifernoj motornoj koordinaciji (koliko „lijepo“ ili „fino“ ćemo izvesti neki pokret) i propriocepciji (osjećaju tijela u odnosu na prostor) (5).
To su sve uvjeti za normalan, efikasan i bezbolan hod, a ako samo jedna od tih komponenta nije prisutna neće ni hod biti onakav kakvim bismo ga htjeli.
Osim toga, treba reći da je uloga plantarne fascije povezna s onom Ahilove tetive. Naime, Ahilova tetiva je najveća i najjača tetiva u ljudskom tijelu i hvatište je m. triceps surae (poznatijem pod nazivom list) na petnu kost.
Za plantarnu fasciju i Ahilovu tetivu možemo pojednostavljeno reći da zajedno djeluju po principu kolotura, a problem jedne strukture može izazvati problem na drugoj. Tome je tako zato što petna kost (za koju se hvataju i Ahilova tetiva i plantarna fascija, samo s druge strane) služi kao kolotur koji „vrtnjom“ prenosi sile. Dakle, skraćena Ahilova tetiva će preko petne kosti povući plantarnu fasciju i na njoj izazvati stres odnosno plantarni fasciitis. Ako pak postoji nateg na plantarnoj fasciji, ona će po istom principu povući Ahilovu tetivu i izazvati stres na istoj.
Također, nekad zna biti smanjena mobilnost kostiju gležnja što također može izazvati problem na navedenim strukturama. Kosti tarzusa (sredine stopala) znaju nakon nekih trauma gležnja poput uganuća ili krivih doskoka ostati blokirana, a pogotovo to bude slučaj kod kosti talus (valjak). Ako se jedna od tih koščica blokira, isto je kao da se jedan zupčanik zablokira i onda se te sile, koje bi trebale preuzeti kosti, prijenose na plantarnu fasciju te se ona opterećuje, preopterećuje i ponekad puca.
Petna kost ovdje djeluje kao kormilo broda koje upravlja ovim strukturama pa kad se ona uvrne prema unutra (pronira) uzrokuje stres na strukturama s unutarnje strane stopala (ligamenti, tetive, mišiće i fascija), a ako se izvrne prema van (supinira) doći će do stresa na vanjskim strukturama.
Da do toga ne bi došlo, mora postojati optimalna napetost i sklad između svih struktura kako bi zajedno adekvatno radile omogućivši normalan balans pokreta koji sudjeluje u svakom koraku.
Kako liječimo plantarni fasciitis u Poliklinici Medical Body Balance?
Operativno liječenje potrebno je u samo 5% slučajeva (1). Fizioterapija je prvi izbor u liječenju plantarnog fasciitisa i vrlo je učinkovita. Većina pacijenta se oporavi unutar dva mjeseca od početka tretmana, a smanjenje simptoma uglavnom je vidljivo unutar dva tjedna dok dobiveni rezultati uglavnom perzistiraju godinama.
Ako je došlo do upale i degenerativnih promjena potrebno je „smiriti“ upalu i plantarnoj fasciji kroz razne vježbe i procedure vratiti prvotne karakteristike. Cilj je fasciju prokrviti i „omekšati” što se može postići na različite načine, ovisno o simptomima, dobi i životnim navikama svakog pacijenta.
Neke od tehnika kojima možemo djelovati na plantarnu fasciju:
- Manualne tehnike (Kaltenborn, Maitland)
- Sportska i medicinska masaža
- Game Ready
- Elektroterapijske procedure
- Indiba active
- Ultrazvučna terapija
- Dry needling
- Ciljane vježbe
Kod ciljanih vježbi poseban se naglasak stavlja i na vježbe za povećanje fleksibilnosti. Istezanje plantarne fascije zajedno s Ahilovom tetivom daje duplo bolje rezultate od istezanja samo plantarne fascije, a rade se i ekscentrične vježbe.
Bitno je naglasiti da odabir procedura koje će se provoditi ovisi o stanju u kojem se plantarna fascija nalazi- ovisi o njenom oštećenju te o akutnosti ili kroničnosti stanja u kojem nam je pacijent došao. Ovisno o tim komponentama radi se program koji je posebno prilagođen svakom pacijentu i njegovom trenutnom stanju.
Autori:
Velibor Viboh
mag.physioth.
Lara Vrbnjak, fizioterapeut
Izvori:
- Buchanan BK, Sina RE, Kushner D. Plantar Fasciitis. 2024 Jan 7. In: StatPearls [Internet]. Treasure Island (FL): StatPearls Publishing; 2024 Jan–.
- Rhim HC, Kwon J, Park J, Borg-Stein J, Tenforde AS. A Systematic Review of Systematic Reviews on the Epidemiology, Evaluation, and Treatment of Plantar Fasciitis. Life (Basel). 2021 Nov 24;11(12):1287. doi: 10.3390/life11121287.
- Noriega DC, Cristo Á, León A, García-Medrano B, Caballero-García A, Córdova-Martinez A. Plantar Fasciitis in Soccer Players-A Systemic Review. Int J Environ Res Public Health. 2022 Nov 3;19(21):14426. doi: 10.3390/ijerph192114426.
- Hamstra-Wright KL, Huxel Bliven KC, Bay RC, Aydemir B. Risk Factors for Plantar Fasciitis in Physically Active Individuals: A Systematic Review and Meta-analysis. Sports Health. 2021 May-Jun;13(3):296-303. doi: 10.1177/1941738120970976.
- Stecco C, Corradin M, Macchi V, Morra A, Porzionato A, Biz C, De Caro R. Plantar fascia anatomy and its relationship with Achilles tendon and paratenon. J Anat. 2013 Dec;223(6):665-76. doi: 10.1111/joa.12111. Epub 2013 Sep 12.
